Statini – strah od istine?

5 min. čitanja

Lekari im veruju, pacijenti sumnjaju

Sve je više pacijenta koji prestaju da uzimaju statine (lekove za snižavanje nivoa holesterola u krvi). Mediji su puni priča o tome da statini ne deluju, da pacijent od njih nema koristi i da prouzrokuju ozbiljna neželjena dejstva. Pacijent kome lekar propiše statin može da bude u ozbiljnoj dilemi kome da veruje.

Uz antibiotike, statini su dali najveći doprinos produžetku očekivanog životnog veka

Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok mortaliteta u svetu i svake godine prouzrokuju 4 miliona smrtnih slučajeva u Evropi. Uvođenje statina bilo je važna prekretnica koja je dovela do velikog koraka napred. Tokom poslednjih nekoliko godina bitno je smanjen morbiditet od kardiovaskularnih bolesti, a životni vek je značajno produžen. Približno 80% ovog poboljšanja može da se pripiše napretku postignutom u dijagnostikovanju i lečenju kardiovaskularnih bolesti. Najvažniji faktor – u kom statini imaju ključnu ulogu – jeste smanjenje nivoa holesterola. (1)

Šta je istina?

  • Holesterol – prijatelj ili neprijatelj?
VSVZ51SI-statini-Krka-angel-HDL-vrag-LDL-w1650

Holesterol je vitalan sastojak svih živih organizama jer predstavlja ključnu komponentu ćelijskih membrana. Holesterol lipoproteina visoke gustine (HDL) poznat je kao „dobri“ holesterol, dok se holesterol lipoproteina niske gustine (LDL) smatra „lošim“ holesterolom. Ovaj drugi je razlog za zabrinutost. Visok nivo LDL holesterola izaziva stvaranje depozita koji se nakupljaju na zidovima krvnih sudova i dovode do ateroskleroze. (2, 3)

  • Ako se zdravo hranim, znači da ne moram da uzimam lekove za snižavanje holesterola

Najvažniji prvi korak nakon dijagnoze visokog holesterola je uvođenje zdravog načina života sa uravnoteženom ishranom. Ali imajte na umu da u stvarnosti samo mali deo holesterola u organizmu dolazi iz hrane, većina se proizvodi u jetri. (4, 5) To je glavni razlog zašto možda imate visok holesterol uprkos zdravoj ishrani.

  • Infarkt miokarda i moždani udar ne biraju – mogu da se jave kod bilo koga, bilo gde i bilo kada
VSVZ53SI-statini-Krka-prerez-zila-roka-na-srcu-w1650

Erik ima 54 godine. Nikad nije previše razmišljao o kardiovaskularnim bolestima dok nije doživeo gotovo fatalan srčani udar koji mu je promenio život: „Pre tri godine moja uobičajena svakodnevica bila je mnogo energičnija nego danas. Imao sam jako odgovoran posao i puno sam vremena provodio na poslovnim putovanjima… Tog sudbonosnog dana sve je u početku izgledalo normalno. Kolega i ja smo počeli da radimo na projektu, dao sam uputstva i rekao da idem malo da sednem… Tada mi se sve smračilo.“ Kada je došao sebi, ležao je u bolničkom krevetu. Bilo mu je potrebno neko vreme da shvati šta se dogodilo.

  • Terapija statinima ne pomaže.

„Klinički dokazi o uspehu lečenja posebno su uverljivi kada govorimo o visokim nivoima holesterola,“ kaže priznati kardiolog prof. dr Ian M. Graham* iz Irske.

  • Statini imaju ozbiljna neželjena dejstva.

Kao i svaki drugi lek, statini imaju neželjena dejstva, ali ona su vrlo retka i u većini slučajeva nisu opasna.

Prema prof. Alberiku L. Katapanu**, kardiologu iz Italije, koristi od terapije statinima veće su od rizika od neželjenih dejstava.

Više od polovine pacijenata hospitalizovanih nakon infarkta miokarda ima visok nivo holesterola

Mnogi pacijenti i dalje imaju dilemu oko lečenja statinima ili ga čak potpuno odbacuju. To može da ima zabrinjavajuće posledice jer nisu svesni da time povećavaju svoj rizik za budući infarkt miokarda, moždani udar ili čak smrt.

Poverenje pacijenata u terapiju statinima jako je važno. Morate da naučite sve što možete o leku koji uzimate i da se pritom pouzdate u objektivne i stvarne kliničke podatke.

Zdravstveni radnici širom sveta slažu se da je terapija statinima trenutno najefikasnije oružje protiv kardiovaskularnih bolesti.

* Prof. dr Ian Maklim Graham je kardiolog koji predaje farmakologiju kardiovaskularnih bolesti i preventivnu kardiologiju na Trinity koledžu u Dublinu. Član je Evropskog kardiološkog društva i jedan od glavnih autora smernica za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i terapiju dislipidemije.

** Prof. dr Alberico L. Catapano je kardiolog koji predaje farmakologiju na Univerzitetu u Milanu. Takođe je direktor Centra za epidemiologiju i preventivnu kardiologiju. Bivši je predsednik Evropskog društva za aterosklerozu i takođe njegov cenjen član. Takođe je jedan od glavnih autora smernica za terapiju dislipidemije.

Reference

  1. Pinto F. Cholesterol and statins: Why fear the truth? ESC [internet]. 2017. [cited 2021 May 19]. Available from: https://www.escardio.org/Education/Practice-Tools/Talking-to-patients/cholesterol-and-statins.
  2. Understanding Cholesterol [database on internet]. United Kingdom: HEART UK – The Cholesterol Charity, 2018 [cited 2021 May 19]. Dostopno na: https://www.heartuk.org.uk/downloads/health-professionals/publications/understanding-cholesterol.pdf.
  3. Cleveland Clinic: Cholesterol: High Cholesterol Diseases [internet]. Cleveland: Cleveland Clinic; 2016 [cited 2021 May 19]. Dostopno na: https://my.clevelandclinic.org/health/articles/11918-cholesterol-high-cholesterol-diseases.
  4. Mach F, Baigent C, Catapano AL, et al. 2019 ESC/EAS guidelines for the management of dyslipidaemias: Lipid modification to reduce cardiovascular risk. Atherosclerosis 2020;292: 160-62.
  5. Harvard health publishing. How it’s made: Cholesterol production in your body. [internet]. 2019 [cited 2021 May 19]. Dostopno na: https://www.health.harvard.edu/heart-health/how-its-made-cholesterol-production-in-your-body.